O projektu
Projektom razvoja širokopojasne infrastrukture na području Općina Galovac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Škabrnja gradi se suvremena svjetlovodna mreža do krajnjih korisnika na području navedene četiri jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji. Izgradnjom svjetlovodne mreže kućanstva, poslovni i javni korisnici ostvarit će mogućnost pouzdanog i brzog pristupa internetu s brzinama od najmanje 100 megabita po sekundi (Mbit/s) do 1 gigabita po sekundi (Gbit/s) i više.
Projekt se provodi unutar Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (skraćeno ONP). ONP je programa državnih potpora namijenjenih razvoju infrastrukture širokopojasne infrastrukture u Republici Hrvatskoj.
Projekt se sufinancira bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoja (EFRR) u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“. Ukupna vrijednost projekta je 51.257.449,78 kn, od čega bespovratna sredstva iz EFRR-a iznose 35.798.265,63 kn, dok preostali iznos zajednički osiguravaju sve četiri jedinice lokalne samouprave u projektu. Nositelj provedbe projekta i korisnik bespovratnih sredstava je Općina Sukošan. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 31.7.2020. između Općine Sukošan te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) kao Upravljačkog tijela i Posredničkog tijela razine 1, i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU) kao Posredničkog tijela razine 2 (kod projekta: KK.02.1.1.01.19).
Priprema projekta započela je 1.11.2018. Završetak provedbe projekta, odnosno završetak izgradnje svjetlovodne mreže i početak njenog operativnog rada, planiran je do 31.10.2023.
Svjetlovodna mreža u sklopu projekta gradi se u tzv. bijelim područjima Općina Galovac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Škabrnja. Bijela područja obuhvaćaju korisničke objekte u kojima trenutno nije dostupan pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s. Bijela područja određena su prema pravilima EU-a i podacima koje su, tijekom pripreme projekta, dostavili operatori i verificirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Bijela područja obuhvaćaju ukupno 4.477 adresa na području Općina Galovac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Škabrnja. Pregled planirane dostupnosti svjetlovodne mreže u projektu nalazi se ovdje.
Uvjeti dodjele bespovratnih sredstava trenutno ne dozvoljavaju gradnju svjetlovodne mreže izvan bijelih područja. Očekuje se da će u financijskoj perspektivi europskih fondova 2021.-2027. bespovratna sredstva biti dostupna i za gradnju svjetlovodnih mreža izvan bijelih područja, odnosno u svim područjima u kojima svjetlovodne mreže nisu dostupne. Stoga će Općina Sukošan i ostale jedinice lokalne samouprave u projektu nastojati postići da se svjetlovodna mreža izgrađena kroz ovaj projekt što prije proširi i na sva preostala područja koja trenutno nisu obuhvaćena projektom, kako bi se svim građanima osigurala jednolika dostupnost suvremene komunikacijske infrastrukture.
Svjetlovodna mreža izgrađena projektom ostat će u trajnom javnom vlasništvu sve četiri općine u projektu. Izgrađenom svjetlovodnom mrežom upravljat će se kao javnom komunalnom infrastrukturom. Kapaciteti svjetlovodne mreže davat će se u najam svim operatorima na tržištu, koji će moći pod jednakim uvjetima pružati usluge svim krajnjim korisnicima na području projekta. Radi se o tzv. veleprodajnom poslovnom modelu, odnosno modelu otvorene svjetlovodne mreže. Takav model omogućava da krajnji korisnici jednostavno biraju operatora za pojedine usluge (npr. pristup internetu, TV), čime se povećava konkurentnost ponude operatora i kvaliteta ponuđenih usluga za krajnje korisnike.
Projekt se provodi unutar Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (skraćeno ONP). ONP je programa državnih potpora namijenjenih razvoju infrastrukture širokopojasne infrastrukture u Republici Hrvatskoj.
Projekt se sufinancira bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoja (EFRR) u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“. Ukupna vrijednost projekta je 51.257.449,78 kn, od čega bespovratna sredstva iz EFRR-a iznose 35.798.265,63 kn, dok preostali iznos zajednički osiguravaju sve četiri jedinice lokalne samouprave u projektu. Nositelj provedbe projekta i korisnik bespovratnih sredstava je Općina Sukošan. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 31.7.2020. između Općine Sukošan te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) kao Upravljačkog tijela i Posredničkog tijela razine 1, i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU) kao Posredničkog tijela razine 2 (kod projekta: KK.02.1.1.01.19).
Priprema projekta započela je 1.11.2018. Završetak provedbe projekta, odnosno završetak izgradnje svjetlovodne mreže i početak njenog operativnog rada, planiran je do 31.10.2023.
Svjetlovodna mreža u sklopu projekta gradi se u tzv. bijelim područjima Općina Galovac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Škabrnja. Bijela područja obuhvaćaju korisničke objekte u kojima trenutno nije dostupan pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s. Bijela područja određena su prema pravilima EU-a i podacima koje su, tijekom pripreme projekta, dostavili operatori i verificirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Bijela područja obuhvaćaju ukupno 4.477 adresa na području Općina Galovac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Škabrnja. Pregled planirane dostupnosti svjetlovodne mreže u projektu nalazi se ovdje.
Uvjeti dodjele bespovratnih sredstava trenutno ne dozvoljavaju gradnju svjetlovodne mreže izvan bijelih područja. Očekuje se da će u financijskoj perspektivi europskih fondova 2021.-2027. bespovratna sredstva biti dostupna i za gradnju svjetlovodnih mreža izvan bijelih područja, odnosno u svim područjima u kojima svjetlovodne mreže nisu dostupne. Stoga će Općina Sukošan i ostale jedinice lokalne samouprave u projektu nastojati postići da se svjetlovodna mreža izgrađena kroz ovaj projekt što prije proširi i na sva preostala područja koja trenutno nisu obuhvaćena projektom, kako bi se svim građanima osigurala jednolika dostupnost suvremene komunikacijske infrastrukture.
Svjetlovodna mreža izgrađena projektom ostat će u trajnom javnom vlasništvu sve četiri općine u projektu. Izgrađenom svjetlovodnom mrežom upravljat će se kao javnom komunalnom infrastrukturom. Kapaciteti svjetlovodne mreže davat će se u najam svim operatorima na tržištu, koji će moći pod jednakim uvjetima pružati usluge svim krajnjim korisnicima na području projekta. Radi se o tzv. veleprodajnom poslovnom modelu, odnosno modelu otvorene svjetlovodne mreže. Takav model omogućava da krajnji korisnici jednostavno biraju operatora za pojedine usluge (npr. pristup internetu, TV), čime se povećava konkurentnost ponude operatora i kvaliteta ponuđenih usluga za krajnje korisnike.
Najčešća pitanja
U nastavku pronađite odgovore na najčešće postavljana pitanja
1Tko će biti upravitelj svjetlovodne mreže izgrađene u projektu?
Upravitelj svjetlovodne mreže izgrađene projektom bit će zajedničko trgovačko društvo u vlasništvu svih općina u projektu. Time će izgrađenom svjetlovodnom mrežom upravljati na sličan način kao i ostalom komunalnom infrastrukturom, a svjetlovodna mreža ostat će u trajnom javnom vlasništvu.
2Zašto dajemo suglasnost za izvedbu priključka svjetlovodne mreže?
Suglasnost za izvedbu priključka svjetlovodne mreže predstavlja pristanak vlasnika objekta na izvedbu priključka svjetlovodne mreže na objektu tijekom provedbe projekta. Suglasnost se dostavlja općini u kojoj se nalazi objekt, prema uputama u letku „Svjetlovodna mreža dolazi u vaš dom“ koji će biti distribuiran na adrese svih korisnika u bijelim područjima projekta, a dostupan je i u elektroničkoj verziji na ovoj stranici. Detalje oko izvedbe priključka izvođač radova na svjetlovodnoj mreži naknadno će dogovoriti s vlasnikom objekta. Izvođač radova kontaktirat će sve vlasnike objekta koji su dostavili suglasnost prije početka radova na izvedbi priključka. Vlasnik objekta može u suglasnosti navesti i drugu osobu s kojom će se dogovoriti izvedba priključka. Vlasnici stanova i prostora u višestambenim zgradama također dostavljaju pojedinačne suglasnosti za izvedbu priključka za svoje stanove i prostore u zgradi. Međutim, potrebno je da predstavnik suvlasnika u višestambenoj zgradi dodatno kontaktira općinu u kojoj se nalazi objekt, kako bi se dogovorila izvedba mreže u zajedničkim dijelovima zgrade.
Izvedba priključka besplatna je za sve korisnike koji dostave suglasnost za izvedbu priključka. Također, korisnici mogu u svakom trenutku prije postavljanja priključka povući svoju suglasnost bez ikakvih posljedica.
3Na koji način se izvode priključci svjetlovodne mreže u projektu?
Priključci svjetlovodne mreže se većinom izvodi kao zračni. Svjetlovodni kabel polaže se od najbližeg stupa na javnoj površini do objekta korisnika. Unutar objekta postavit će se i priključnica na prikladnoj lokaciji, sve u dogovoru i prema potrebama vlasnika objekta. U manjem broju slučajeva u kojima priključak nije moguće izvesti zračno, priključak do objekta korisnika izvodi se podzemno, također sve u dogovoru i prema potrebama vlasnika objekta. Kao i cijela svjetlovodna mreža, priključak se izvodi pomoću svjetlovodnih (optičkih) kabela. Svjetlovodni kabeli nemaju metalnih dijelova, niti proizvode bilo kakvo elektromagnetsko (radio) zračenje.
4Provjerom dostupnosti pokazuje se da moja adresa trenutno nije u obuhvatu projekta. Kada će svjetlovodna mreža biti dostupna i na mojoj adresi?
Uvjetima dodjele bespovratnih potpora za izgradnju širokopojasnih mreža u financijskoj perspektivi EU fondova 2014.-2020., tijekom koje se provodi i ovaj projekt, određeno je da se bespovratne potpore mogu koristiti samo za izgradnju svjetlovodnih mreža do adresa na kojima nije dostupan pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s. Ti uvjeti propisani su na razini Europske unije još 2013. kako bi se dodjela bespovratnih potpora za širokopojasne mreže primarno usmjerila u područja u kojima su dostupne brzine pristupa internetu vrlo niske, i kako bi se zaštitila ulaganja postojećih operatora. U međuvremenu su se potrebne brzine pristupa internetu povećale, i brzina od 100 Mbit/s je minimalna brzina koja bi trebala biti dostupna svim korisnicima. U novoj financijskoj perspektivi EU fondova 2021.-2027. bespovratne potpore moguće je osigurati i za adrese na kojima nije dostupan pristup internetu s brzinama od minimalno 100 Mbit/s. Uvjeti i dinamika dodjela bespovratnih potpora u novoj financijskoj perspektivi EU fondova 2021.-2027. u ovom trenutku još nisu poznati. Neovisno o tome, sve općine u projektu nastojat će u što kraćem roku, paralelno, ili nakon završetka provedbe ovog projekta, osigurati dostupnost svjetlovodne mreže za sve adrese na području sve četiri općine.
5Na koji način ću moći koristiti usluge preko izgrađene svjetlovodne mreže u projektu?
Svjetlovodnom mrežom izgrađenom u projektu upravljat će zajedničko trgovačko društvo u vlasništvu svih općina u projektu. Zajedničko trgovačko društvo će s operatorima na tržištu sklopiti ugovore o pristupu svjetlovodnoj mreži, na način da će operatori na tržištu moći pristupiti svakom krajnjem korisniku spojenom na mrežu i ponuditi mu usluge (npr. pristup internetu, TV usluge, telefonske usluge i dr.). Zajedničko trgovačko društvo neće pružati maloprodajne usluge krajnjim korisnicima. Radi se o tzv. veleprodajnom modelu pružanja usluge, u kojem je zajedničko trgovačko društvo pružatelj veleprodajnih usluga pristupa svjetlovodnoj mreži i najma svjetlovodnih niti do krajnjih korisnika za sve operatore na tržištu pod jednakim uvjetima. Krajnji korisnici će birati operatora s kojim će sklopiti ugovor za željene usluge. Neovisno o odnosu zajedničkog trgovačkog društva i operatora na tržištu, krajnji korisnici će, kao i dosada, sklapati pretplatnički ugovor i plaćati usluge samo odabranom operatoru koji će im pružati maloprodajne usluge. No, za razliku od sadašnjeg stanja, maloprodajne usluge bit će kvalitetnije, a krajnji korisnici imat će veću mogućnost odabira operatora.
6Mogu li se putem svjetlovodnih mreža pratiti televizijske i video usluge?
Naravno, putem svjetlovodnih mreža mogu se distribuirati različite televizijske i video usluge i sadržaji. Zbog značajno većeg kapaciteta prijenosa u odnosu na stare telefonske mreže, kroz svjetlovodne mreže moguće je distribuirati bez ograničenja televizijske i video programe i sadržaje visoke razlučivosti (HD), te istovremeno veći broj televizijskih kanala ili video sadržaja za istog krajnjeg korisnika. Npr. u istom kućanstvu može se istovremeno pratiti bilo koji „standardni“ televizijski program na TV uređaju, „over-the-top“ video sadržaj može se pratiti na drugom TV uređaju, na trećem uređaju spojenom na internet mogu se gledati različiti zabavni videozapisi, a preko četvrtog uređaja može se odvijati poslovni videokonferencijski poziv.
7Što će biti s mojim postojećim ugovorom s operatorom nakon što svjetlovodna mreža postane dostupna?
Općine u projektu, kao niti zajedničko trgovačko društvo, neće biti pružatelji maloprodajnih usluga za krajnje korisnike putem svjetlovodne mreže koja se gradi kroz projekt (npr. internetskih, TV ili telefonskih usluga) i neće sklapati pretplatničke ugovor s krajnjim korisnicima. No, kapaciteti svjetlovodne mreže bit će dostupni svim operatorima pod jednakim uvjetima i očekujemo da će usluge većine operatora na tržištu, nakon završetka izgradnje svjetlovodne mreže, u kratkom roku biti dostupne svim krajnjim korisnicima. Krajnji korisnici će birati operatora s kojim će sklopiti pretplatnički ugovor za željene usluge, kao što je i dosada slučaj, a odabrani operator pružat će usluge krajnjem korisniku putem nove svjetlovodne mreže.
Uobičajena praksa operatora je da s krajnjim korisnicima sklapaju pretplatničke ugovore na razdoblje od 24 mjeseci nudeći određene pogodnosti (tzv. „obvezno trajanje pretplatničkog ugovora“). Takva obveza nije i uvjet da vam operatori pružaju usluge, tj. operatori vam mogu pružati usluge i kroz pretplatnički ugovor bez „obveznog trajanja pretplatničkog ugovora“, a takav ugovor možete raskinuti (tj. otkazati uslugu) u bilo kojem trenutku. S obzirom da se očekuje da će usluge putem svjetlovodne mreže postati dostupne do kraja 2023., poželjno je da krajnji korisnici u tom trenutku mogu slobodno izabrati bilo kojeg operatora koji će im pružati usluge putem nove svjetlovodne mreže, tj. da nisu vezani pretplatničkim ugovorom s obveznim trajanjem ugovora na dulji rok. Stoga možemo savjetovati krajnjim korisnicima da ocijene da li im je tijekom 2022. i 2023. isplativo sklapati pretplatničke ugovore za usluge u nepokretnoj mreži s obveznim trajanjem ugovora.
8Proizvode li svjetlovodne mreže, poput mobilnih mreža, elektromagnetska polja i zračenja?
Za razliku od mobilnih mreža druge, treće i četvrte generacije (2G/3G/4G), kao i nadolazećih mobilnih mreža pete generacije (5G), svjetlovodne mreže ne proizvode nikakva elektromagnetska polja (zračenje) u okolnom prostoru. Podaci se kroz svjetlovodne mreže prenose kroz zatvoreni sustav svjetlovodnih niti (kabela) pomoću svjetlosnih zraka, i izvan tog sustava ne postoji nikakvo elektromagnetsko polje koje bi bilo posljedica rada svjetlovodne mreže. Osim toga, prijenos unutar svjetlovodnih niti (kabela) pomoću laserskih zraka odvija se u vidljivom dijelu svjetlosnog spektra, odnosno radi se o različitom frekvencijskom području u odnosu na mobilne mreže koje rade u radiofrekvencijskom području.
9Na koji su način svjetlovodne mreže povezane sa starim telefonskim mrežama s bakrenim kabelima?
Svjetlovodne mreže gotovo pa i nemaju veze sa starim telefonskim mrežama. Radi se o različitim generacijama komunikacijskih mreža, pri čemu su telefonske mreže danas tehnološki zastarjele, a njihov ekonomski vijek trajanja se bliži kraju, ili je već prošao. Kod izgradnje svjetlovodnih mreža, do krajnjih se korisnika postavljaju potpuno novi svjetlovodni kabeli, a isto tako se u pravilu uspostavljaju novi glavni čvorovi svjetlovodne mreže s novom komunikacijskom opremom.
10Da li će se nakon izgradnje svjetlovodne mreže ukloniti stara telefonska mreža s bakrenim kabelima?
Starom telefonskom mrežom upravlja operator HT. Izvjesno je da će stara telefonska mreža biti uklonjena kada će se svim korisnicima usluge moći pružati putem nove svjetlovodne mreže. Eventualno uklanjanje stare telefonske mreže nije povezano s provedbom ovog projekta i izgradnjom nove svjetlovodne mreže.